Mem bann travay ki dimounn plis kritike donn a bann travayer santiman ki zot itil ek ki zot ena dignite dan lizie lezot: enn scavenger dan so kamion, enn fam ki netway transpor piblik, enn lot ki gard lagar prop, enn dimounn ki travay dan laminn, kan zot fini zot lazourne zot rant lakaz, zot bengne, met bann linz prop. Travay permet a bann dimounn met zot prop, enn manier prezant zot opre lezot. Pena gran ou tipti travay, parey pena gran ek tipti dimounn. Tou travay ki enn dimounn fer merit nou lestim, parski dimounn ki pe amenn sa latas-la enn frer.
Seki degradan pou enn travayer se pa latas ki li akonplir, me se kan konsider li zis kouma enn lafors ki kapav servi, explwate, ki demin kapav, dan lintere de-trwa, ranplase par enn robo, ou sinpleman pou vinn initil parski so lafors inn diminie. Tou travayer, pe inport ki so travay, li enn kamarad, ek so zefor vinn anrisi zefor tou dimounn, so zefor partisip dan bienet tou dimounn.
Se responsabilite tou dimounn dan lasosiete pou permet a sakenn so bann manb pou travay; enn sosiete bizin reflesi lor modernizasion prodiksion ek marse lanplwa, me li bizin fer li dan enn tel fason kot tou bann zom, bann fam ek bann zenn trouv zot plas ek zot loner.
(…) Me, li pa sifi ki tou dimounn okipe; li neseser osi ki tou travayer gagn enn formasion, ki tou travay zordizour prepar bann travayer pou bann latas ki pou ena demin, bann seki’nn pli defavorize dan partaz bann konesans ek bann formasion, bann seki pli frazil dan zot kondision lavi ek kondision travay ki afekte zot lafors ek zot lasante merit enn investisman prioriter pou ki zot kapab gagn bann aplwa ki pou ena demin, akote tou bann lezot travayer. Se enn kestion volonte politik ek larmoni ant tou bann parti ek sitwayin.
Imin kwar li kreater ek kontrol leres vivan. Depi bann letan bien ansien, li’nn rod alez so lapenn, ek metriz so lanvironnman, li’nn rod liber li depi bann baryer lamatier ki ti pe defie so lafors ek ki parfwa ti pe met so lavi an danze. Li’nn fer sa pou amelior lavi tou dimounn, mem si par lesklavaz, servitid, li’nn souvan rod fer bann perdan sarye pwa bann latas ki pli difisil.
Imin inn osi enn artizan progre teknolozik: eski progre ki nou pe viv zordi bizin konstrir li lor enn nouvo ras esklav? Me eski zot vremem bann esklav, bann seki nou pe pous ver enn initilite permanan? Okenn parmi nou, pe inport nou fonksion, kapav dakor ar enn linzistis parey, ki nou bann patron, bann sindikalis, bann politisien ou bann sinp sitwayin. Bizin ki gagn enn priz konsians tou dimounn, enn rasanbleman tou nou bann zefor reini pou nou anpes sa.